I .NAZIV, POLOŽAJ I PRISTUPAČNOST

   Ribnnjak „Stoppeldorf“ dobio je naziv po starom Austro-ugarskom nazivu mjesta Čepina i sa oduševljenjem je prihvaćen, kako od strane mještana općine Čepin, tako i od strane svih posjetitelja i ribiča koji dolaze u posjet ribnjaku.
  Ribnjak je smješten u jugoistočnom dijelu Osječko-baranjske županije,između mjesta Čepina i Vladislavaca (iza tzv.“Ciglane“), a automobilom se može doći tako da se sa magistralne ceste Osijek – Đakovo iza mjesta Čepina skrene kod putokaza prema Vladislavcima i vozi cca 1,5 km do same željezničke pruge ,gdje ispred same pruge postoji asfaltirani cestovni odvojak dužine cca 100 met. koji vodi do parkirališta ribnjaka „Stoppeldorf“. Do ribnjaka se također može doći vlakom Osijek - Đakovo, jer je uz sami ribnjak željeznička postaja Vladislavci.
    Na samom ulazu u ribnjak postoji djelomično uređeno parkiralište za oko 50–ak vozila, a unutar ribnjaka prteni, nasipavani put,kojim se može dovesti do pojedinih ribolovnih mjesta, te eventualno ostaviti šator, pribor i oprema za kampiranje, kada se želi boraviti više dana na ribnjaku.

ribnjak iz zraka

II. VODENA POVRŠINA, DUBINA, DNO I OKOLIŠ

    Ribnjak (jezero)Stoppeldorf prostire se na površini od 4 hektara (40 000 m2), a nastalo je kopanjem(exploatacijom) gline koja služi obližnjem pogonu za proizvodnju opekarskih proizvoda. Prosječna dubina ribnjaka je 5-6 metara, a kako je na ovom području nivo podzemnih voda poprilično visok, predpostavlja se da je prilikom iskopavanja zemljišta mehanizacija otvorila nekoliko izvora (bunara) koji osiguravaju stalnu količinu i dotok svježe vode jezero. Samo jezero inače je u potpunosti zatvoreno u odnosu na mrežu okolnih kanala za odvodnju oborinske vode s obližnjih oranica, te tako ne postoji opasnost da eventualni otopljeni pesticidi sa polja dospiju u jezero i na taj način ugroze floru i faunu u njemu i njegovoj neposrednoj okolini.
    Nivo vode u jezeru uvelike ovisi i o oborinama kao i o godišnjim dobima,te vodostaj oscilira i do jednog metra gore-dole. Dno jezera u početku je bilo prekriveno stablima i raslinjem, ali se nakon izvršenih radova sa teškom mehanizacijom, izmuljivanjem i pročišćavanjem dna jezera došlo do tvrde gline izmiješane sa škriljavcem i pijeskom. Samo jezero smješteno je uz željezničku prugu Osijek - Đakovo, a okruženo u potpunosti poljoprivrednim površinama, sa prisutnim pokojim stablom vrbe, grmovima kupina i niskog raslinja,dok je sami ribnjak u potpunosti ograđen, a unutar ograde posađeni su drvoredi topola i vrba i posijana trava. Uz samu vodu raste na pojedinim mjestima trska. Na izgled samog ribnjaka, kao i na samu okolinu odmah se uočava da je to djelo ljudskih ruku, od prilaza i nasipa na jezeru, drvoreda, ribolovnih staza, pa do postavljenih nadstrešnica (tzv.Kišobrana) uz samu ribolovnu vodu koja služe ribičima za sklanjanje od kiše ili od jakog sunca.

III. INFRASTRUKTURA I UREĐENOST

     Osim djelomično uređenog parkirališta,kapaciteta 50 –ak vozila,na samom ulazu u ribnjak sagrađena je ribarska kučica od čvrstog materijala u sklopu koje se nalazi spremište za ribarsku opremu i pribor,prostorija za prijem i evdentiranje posjetitelja te boravak ribočuvara,sanitarni čvor i natkrivena terasa za odmor i osvježenje posjetitelja.Ribnjak je u cijelosti ograđen žičanom ogradom sa centralnim ulaznim vratima kroz koja se može automobilom dovesti, nasutim prtenim putem oko samog ribnjaka, do željene ribolovne pozicije ili mjesta za odmor.
     U krugu ribnjaka postoji određeno mjesto za organizirano, višednevno kampiranje,kao i natkrivena centralna nadstrešnica kapaciteta 25-30 osoba, namijenjena za izlete,roštiljanje i druženja organiziranih skupina posjetitelja i veće skupine izletnika i ribiča koji ne dolaze isključivo loviti ribu nego i uživati u prirodi, miru i tišini i svim ostalim blagodatima koje pruža boravak u prirodi.
   Uz samu vodu postavljeni su na pet mjesta drvene nadstrešnice – kišobrani koji služe kao zaklon ribičima od kiše ili sunca,a na samoj ribolovnoj stazi koja je nasuta separiranim i granuliranim tucanikom cijelom svojom dužinom, naizmjence su ukopane u nasip pozicije predviđene za postavljanje šatora i kamp opreme za one ribiče koji žele kampirati uz samu vodu ili riboloviti noću. Nasuta kamenom čitava ribolovna staza omogućava ribolov u svim vremenskim uvjetima, a duž cijele staze naizmjence su ukopane i stepenice do same vode koje omogućuju ribičima prihvat i čuvanje ulova u vodi.
    U krugu ribnjaka postavljena su i tri sanitarna čvora napravljena od čvrstih materijala, a dovođenjem električne energije na jezero,planira se pustiti i vodovodna mreža, te izgraditi barem još tri sanitarna čvora i postaviti tuševe na nekoliko lokacija. Također je u planu izgradnja šetnice sa klupama za odmor, vidikovac i postavljanje 4-5 roštilja.
  Posebna briga vodila se o invalidima i na ribnjaku postoji i posebno uređeno mjesto predviđeno za ribolov težim invalidima,a na tom mjestu je osim betonirane podloge koja omogućava invalidima nesmetano kretanje u kolicima, napravljen i graničnik od drvene građe kojim se sprečava eventualno iskliznuće invalida sa kolicima u vodu.

IV. RIBE I OSTALI ŽIVOTINJSKI I BILJNI SVIJET

    Ribnjak Stoppeldorf  poribljavan je u nekoliko navrata raznovrsnom slatkovodnom ribom,a najvećim djelom ribnjačarskim šaranom i amurom, a u manjem obimu u ribnjak je ubačena i određena količina dunavskog i savskog šarana tzv.“vretenca“ i to uglavnom krupniji primjerci 7-15 kg. Samo početkom 2008. godine u ribnjak je ubačeno cca 7500 kn šarana konzuma veličine 1-3 kg, 1000 kg šaranskih matica težine od 8-20 kg i 1000 kg matica amura težine 10-30 kg. Ova količina ribe više je nego dovoljan mamac za sve ljubitelje šaranskog ribolova, od onih koji su se  tek počeli baviti ribolovom i kojima je, na ovu količinu ribe, ulov gotovo zagarantiran, pa do onih pravih profesionalnih ribolovaca – šaranaša koji svoje ribolovne apetite ispunjavaju ulovima kapitalnih primjeraka ribe kojih ima u jezeru Stoppeldorf više nego dovoljno.
    Osim šarana i amura u ribnjaku ima i drugih vrsta riba, kao što su štuka ili smuđ, a od ostale riblje populacije, loviti se može i patuljasti somić(cvergl,pastat), srebrni karas(babuška), zlatni karas, deverika, crvenrepka i ostala bijela riba.
    Na ribnjaku postoje uvjeti za prirodni mrijest ribe koji se već drugu godinu zaredom i dogodio,barem što se tiče šarana, amura i smuđa, pa je tako uočena i riblja mlađ istih riba, a što uvelike utiče na ukupnu količinu ribe u ribnjaku. Na količinu ribe u ribnjaku uvelike utječu i ptice močvarice koje se hrane ribom, a zamijećene su na jezeru(čaplje, rode i kormorani). Svoje stanište ovdje su pronašle i divlje patke,a povremeno ovdje borave i labudovi. Osim ptica u vodi i uz vodu svoje stanište pronašlo je nekoliko vrsta žaba,daždevnjaka,zmija bjelouški, kornjača, vodenih štakora i poljskih miševa, a povremeno ovdje na pojilo zaluta i pokoji divlji zec, lisica pa čak i srna, a posljednje zime uočene su i vidre koje su inače i ugrožena i zakonom zaštićena vrsta.
   Što se tiče biljnog svijeta, ovdje se mogu pronaći gotovo sve vrste kojima je stanište uz samu vodu ili u njenoj blizini. Ovdje uz samu vodu raste močvarna trska i rogoz, lopoči i lokvanji, te razne vodene trave i bilje, a u neposrednoj blizini raznovrsno poljsko cvijeće koje raste u ovim krajevima, grmolike biljke kao što su divlja ruža i kupine, te razne trave i koprive i drugo razno bilje.

poribljavanje